- https://elektricni-automobili.com
WLTP (Worldwide Harmonized Light Vehicles Test Procedures) je skup ispitnih postupaka koji se koriste za homologaciju vozila. Sastoji se od laboratorijskog WLTC (Worldwide Harmonized Light-duty Vehicle Test Cycle) i praktičnog vozačkog ispita poznatog kao RDE.
WLTC test traje 30 minuta, tijekom kojih se automobil vozi na valjcima ukupno 23 kilometra uz prosječnu brzinu od 47 km/h. Ciklus ima četiri faze intenziteta od najniže do najviše, u kojima automobil prelazi brzinu od 130 km/h, a sve se to odvija na temperaturi od 14°C.
Uzeta je u obzir i potreba da automobil miruje, pa automobil 13 posto testa, odnosno nešto više od tri minute, provede u mirovanju. Osim toga, WLTP uzima u obzir i dodatnu opremu automobila, za koju proizvođač automobila mora testirati potrošnju i domet ili ih preračunati na propisani način. WLTP test provodi se s isključenim klima uređajem.
Ceste nisu laboratoriji
Međutim, WLTC ispitni ciklus ostaje laboratorijska vježba, upravo kako bi se osigurala usporedivost prijavljenih brojki. To korisnicima omogućuje usporedbu dosega ili potrošnje ne samo između modela istog proizvođača automobila, već i između automobila različitih marki. Vrlo je vjerojatno da će, kada se uspoređuju dva modela, automobil s većim navedenim WLTP dometom također imati veći domet u praksi.
Uz to, podaci o potrošnji goriva i dometu koje su prijavili proizvođači automobila i promatrani u standardnom ciklusu razlikuju se od onih postignutih u praksi. 'Razlozi odstupanja u osnovi se mogu grupirati u četiri kategorije. Prva je fizika automobila, tj. aerodinamika, težina, otpor kotrljanja; drugi su uvjeti okoline, tj. vrijeme i vanjska temperatura; Važan je i stil vožnje vozača i, naravno, profil ceste, koji u praksi često može biti zahtjevniji od testne staze,' kaže Jan Beneš, koji je specijaliziran za testne cikluse kupaca u Škodi. 'Općenito govoreći, glatka vožnja s predviđanjem bez naglog ubrzanja po toplom vremenu bez vjetra i na ravnoj cesti s neopterećenim automobilom rezultira manjom potrošnjom goriva i većim dometom', kaže Jan Beneš.
No, naravno, vozači obično ne voze u tako idealnim uvjetima. Kada to učine, zapravo mogu postići veći domet i bolju potrošnju goriva nego što pokazuju 'tvorničke' brojke. Dokaz tome su brojna testiranja u časopisima o automobilima, razni eko reliji, pokušaji obaranja rekorda u vožnji sa što manjom potrošnjom goriva. U praksi, međutim, obično postoje faktori koji znače da se potrošnja automobila povećava u odnosu na deklariranu vrijednost i domet se logično smanjuje.
Vanjska i unutrašnja temperatura je faktor
Općenito pravilo je da na domet i potrošnju električnih automobila više utječe temperatura nego na automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem. Vanjska temperatura utječe i na učinkovitost same pogonske baterije i, naravno, na potrebu grijanja ili hlađenja unutrašnjosti. A to hlađenje ili grijanje, usput, nije uračunato u testni ciklus. 'Za samu vučnu bateriju, idealna radna temperatura (unutar ćelijskih modula) je između oko 10 i 35°C. Pri višim temperaturama hlađenje baterije već će se aktivirati visokonaponskim klima uređajem koji troši struju. Na nižim temperaturama, zbog prirode kemijskih procesa u Li-ionskim ćelijama koji se odvijaju sporije, kapacitet punjenja i pražnjenja baterije se postupno smanjuje, što zauzvrat smanjuje učinkovitost rekuperacije, na primjer. Na temperaturama ispod nule, bateriju je potrebno ponovno aktivno zagrijati (pomoću visokonaponskog grijanja vode),' objašnjava David Pekárek iz Škodinog odjela za visokonaponske energetske sustave.
A onda na scenu stupaju čimbenici poput klimatizacije i grijanja. 'Sunčano proljetno ili jesensko vrijeme idealno je za električni automobil, kada sunce ima taman dovoljno energije da zagrije unutrašnjost na ugodnu temperaturu bez potrebe za grijanjem ili klimatizacijom, a pogonska baterija neće zahtijevati aktivno grijanje ili hlađenje,' Pekárek i Beneš dodaju. Naravno, na bateriju također utječe stil vožnje: naglo kočenje i naglo ubrzavanje mogu toliko zagrijati bateriju da će je trebati hladiti čak i po inače hladnom vremenu. Dakle, sam vozač može znatno utjecati na potrošnju – uz intenzivna ubrzanja i usporavanja, negativan učinak imaju i velike brzine vožnje.
Pomoću Škodinog pametnog kalkulatora dosega možete saznati kako različiti čimbenici utječu na doseg električnog automobila. Jednostavno odaberite svoj automobil i unesite sljedeće uvjete: godišnje doba, okruženje u kojem se automobil uglavnom vozi (grad, izvan grada, autocesta), vožnja stil (ekološki, normalan, sportski) i broj ljudi u automobilu. Također možete unijeti željenu temperaturu u unutrašnjosti automobila.
Što je RDE?
RDE je kratica za Real Driving Emission, postupak kojim se mjere stvarne emisije automobila u prometu. Dakle, RDE testiranje se ne odvija u laboratoriju: automobil se vozi u stvarnom prometu. Automobil je opremljen posebnom opremom za mjerenje emisija i stvarna vožnja nema stroga pravila kao u laboratorijskom ciklusu. Vrijeme vožnje treba biti između 90 i 120 minuta, ruta treba biti ravnomjerno raspoređena između različitih vrsta cesta (gradske, regionalne ceste, autocesta), s brzinom na autocesti ne većoj od 145 km/h.
Za temperaturu zraka dopušten je raspon od 0 do 30°C, klima uređaj u automobilu je uključen tijekom ispitivanja, a najveća nadmorska visina tijekom ispitivanja je 700 metara s ukupnom visinom na ruti koja ne prelazi 100 metara. Potrošnja ili emisije koje se prate tijekom ovih praktičnih testova ne smiju premašiti 1,5 puta vrijednosti zabilježene u laboratoriju. Međutim, glavna svrha RDE testova je otkrivanje emisija onečišćujućih tvari (dušikov oksid, čađa itd.).